Povu Kovalima Simu Saudozu SESURAI ho Mata-Ben

Seguransa sira simu saudozu SESURAI nia mate isin bainhira translada husi Dili mai Kovalima, Kinta (18/11). Foto Tempo Timor

Tempotimor (Kovalima)-Povu Kovalima hamutuk ho Konsellu Veteranus, Segunransa Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no funsionáriu sira iha Kovalima simu matebian Álvaro do Nascimento “SESURAI” ho lia dadolin no matawen turuk bainhira simu saudozu nia mate isin iha nia rezidénsia Tabakolot, Suku Debos Postu Suai.

Hafoin simu saudozu SESURAI nia mate isin, vise Konsellu Konbantentes Libertasaun Nasionál (KKLN), Francisco Doutel Sarmento “La Mesak” hodi povu Kovalima nia naran hato’o sentidu kondelénsia ba saudozu nia mate isin molok tama ba uma laran nakonu.

Read More

Observasaun www.tempotimor.com iha terrenu nota katak símbolu sentidu kondolénsia ba saudozu “SESURAI” nia mate ho bandeira RDTL iha rin  klaran.

Aleinde ne’e, informasaun ne’ebé iha katak, saudozu Álvaro do Nascimento “SESURAI” sei deskansa iha nia uma durante loron rua kalan ida hafoin haloot iha nia rezidénsia tuir lisan Kovalima nian.

Biografia Saudozu SESURAI

Saudozu Álvaro do Nascimento “SESURAI” moris    iha Pelet, loron 05 Juñu 1965. Saudozu oan husi aman MAU-LACA no inan BUI LETO. Aman mai husi uma lisan LEO HILIN no inan mai husi uma lisan PU GEN. Saudozu SESURAI iha maun alin na’in haat, ne’ebé kompostu husi feto na’in rua, mane na’in rua, saudozu nu’udar oan ikus husi nia maun alin sira.

Iha tinan 1971 saudozu hahú ninia estudu 1a klasse iha Odelgomon maibé  saudozu kompleta nia estudu 1a klasse kompleta iha Fatuleto tanba mudansa de eskola.

Iha tinan 1972 no tinan 1973 saudozu kontiniua estudu 2a no 3a klase iha Eskola Militar Anapal. Maibé iha tinan 1974 saudozu la kompleta nia estudu tanba mosu ona diverjensia polítika partidaria no Golpe.

Hafoin mosu diverjensia polítika no mosu golpe ne’e, iha tinan 1975 to’o 1979 saudozu hahú involve funu iha base de apoiu no durante periodu iha  Ai-laran saudozu asumi kargu nu’udar vise responsável ba edukasaun no kultura.

Iha tinan 1981 to’o 1983, saudozu kontniua halao servisu iha Frente kladestina CRRN nu’udar ativista iha Zumalai no iha tinan 1984 to’o 1986 saudozu asumi kargu nu’udar kolaboradór OCR iha Dili.

Maibé iha tinan 1987 to’o 1989 saudozu asumi kargu nu’udar vise sekretáriu OCR  iha Dili, depois iha tinan 1989 to’o 1992 saudozu asumi kargu nu’udar sekretáriu ODIR, tinan 1992 to’o tinan 1999 saudozu asumi kargu nu’udar sekretáriu Sub-rejiaun 12 de Outubro to’o funu ramata no hetan liberdade.(*)

Related posts